• Slovenski trgovci oružjem dobrano su iskoristili nevolju Hrvata i Bošnjaka.
    Nužno potrebno oružje i streljivo za obranu njihovih domova prodavali su im po lihvarskim cijenama.


  • “Sada dostupni dokumenti pokazuju da naoružavanje Armije BiH pod embargom UN-a
    nije bilo rezultat vještog djelovanja grupe odvažnih patriota i organizatora otpora,
    nego koordinirana i dogovorena politika dijela susjednih zemalja i međunarodne zajednice.”
    Esad Hećimović, Oslobođenje


  • “Hrvatski izvori tvrde da nije bila riječ ni o kakvim značajnijim količinama.
    Međutim, slovenski izvori ukazuju na to da je slovensko-hrvatska trgovina oružjem počela mjesecima prije izbijanja rata, da je tekla uglavnom u jednom smjeru, kao i da su hrvatski kupci oružje,
    streljivo i vojnu opremu najčešće plaćali višestruko skuplje od cijena uobičajenih na crnom tržištu.”
    Saša Leković, E-novine

ISTRAŽIVANJE I METODE RADA
Trilogija U ime države nastala je z upotrebom različitih metoda istraživačkog novinarstva – od korištenja prava na pristup informacijama od javnog značaja, analize javnih izvora i intervjua, preko metoda novinarstva zasnovanog na obradi podataka, pa do prekogranične suradnje s istraživačkim novinarima izvan Slovenije.

Prve zamisli o tome kako istražiti tajnom ovijenu trgovinu oružjem autori su izradili još 2007. godine. Godinu dana kasnije izvršili su nekoliko manjih istraživanja i odvojeno poslali različitim državnim institucijama više zahtjeva za pristup informacijama javnog značaja. Do značajnog koraka došlo je 2009. godine, kad su odlukom Povjerenice za informacije uspjeli zakonito dobiti više od 6000 službenih dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Radi se naročito o dokumentaciji istražnih komisija Državnog zbora, koje su prikupile povjerljive dokumente ministarstava obrane i unutarnjih poslova, kriminalističke službe, tužilaštva, civilne i vojne tajne službe te mnogih drugih institucija.

Osim opsežnih analiza i zaključnih izvještaja, dobili su i veću količinu originalnih dokumenata i isprava, koji su kao dokaz neoborivi: depeše policije i obavještajnih službi, diplomatske depeše, brodski i lučki dokumenti, tovarni listovi, popisi tereta, dozvole za izvoz oružja, putni nalozi, zapisnici saslušanja iz sudskih spisa i još mnogo drugih dokumenata i isprava.

Kod tako velike količine informacija autori su se suočili s novim izazovom. Kako sve te dokumente pročitati, analizirati i razumjeti? Kako od njih napisati privlačnu i čitljivu novinarsku priču?

Za uvod su na osnovi dokumenata i isprava napravili četiri veće baze, odnosno zbirke podataka u tabelama. Proučavanje zbirki podataka, koje su nastale upisivanjem značajnih podataka iz dokumenata i isprava u tabele, predstavljalo je jedan od najvažnijih dijelova istraživanja trgovine oružjem. S njihovom pomoću su, naime, imali istovremeni uvid u značajne podatke iz više stotina dokumenata te ih međusobno uspoređivali i analizirali.

Prvu tabelu predstavljao je popis ukupnog naoružanja i streljiva koje je imala bivša Jugoslavenska narodna armija (JNA). Taj popis je bio sačinjen na osnovi službenih procjena stranih vojnih stručnjaka, koji su s podacima iz svih bivših republika napravili procjenu vrijednosti imovine JNA za potrebe sukcesije. Na popisu su bile cijene pojedinih komada oružja i streljiva, a tabela je uređena tako da je automatski preračunala cijene u američke dolare i njemačke marke. Pomoću nje su mogli izračunati vrijednost svakog transporta oružja, za koji je postojao popis tereta.

Najopsežnija zbirka bila je sačinjena na osnovi policijskih depeša o kopnenim transportima oružja preko graničnih prijelaza. Obuhvaćala je 269 redova i 17 stupaca. Treću zbirku sastavljaju podaci iz putnih naloga logističkih poduzeća. Dovođenjem u vezu podataka iz različitih zbirki putem datuma i registarskih brojeva vozila, uspjeli su međusobno povezati različite dokumente sortirajući ih u serije dokumenata, koje su omogućile rekonstrukciju 20 godina starih zbivanja. (vidi: Dokumenti)

Važna saznanja donijela je četvrta tabela o brodskim prijevozima. Pomoću nje se moglo razabrati da su u pravilu dan nakon doplovljavanja broda s oružjem u luku Kopar, kretali na put prema Hrvatskoj kamionski konvoji, koje su pratili pripadnici tajnih službi. Diplomatske depeše između ministara obrane Slovenije i Hrvatske Janeza Janše i Gojka Šuška, razmijenjene tih dana, otkrivaju da se radilo o golemim količinama i vrstama zabranjenog oružja, koje je prešlo granicu u vrijeme međunarodnog embarga.

Na brojnim dokumentima zapisana su i imena vojnika, policajaca i službenika tajnih službi. Autori su mnoge od njih potražili i s njima napravili intervjue. Povezali su se i sa stranim istraživačkim novinarima, s kojima su zajedno identificirali prave prodavače i kupce oružja, koje je ukupno bilo vrijedno više stotina milijuna dolara.

Faza pretraživanja i analize dokumenata i isprava trajala je od jeseni 2009. do rujna 2010. Od listopada 2010. i travnja 2011. autori su napisali više od 40 različitih poglavlja, odnosno istraga, koja su objavljena u trilogiji.

Njihove metode istraživanja trgovine oružjem izazvale su zanimanje u inozemstvu i bile više puta predstavljene na međunarodnim stručnim konferencijama, između ostalog na Global Investigative Journalism Conference 2011 u Kijevu, Ukrajina, International Journalism Festival 2012, u Perugii, Italija, na Data Harvest Conference 2012 u Bruxellesu, Belgija, i European Investigative Journalism Conference 2012 u Antwerpenu, Belgija.